Menopauza

Menopauza predstavlja posljednju menstruaciju u životu žene koja nastaje kao rezultat potpunog gubitka funkcije jajnika. Definira se retrogradno, odnosno tada kada tijekom posljednjih 12 mjeseci nije bilo menstrualnog krvarenja.

Individualni pristup menopauzi

Iako su menopauzalne promjene dio normalnog životnog ciklusa i procesa starenja kod žena, postoje velike varijacije u vremenu pojave simptoma, njihovom trajanju i intenzitetu. To jasno ukazuje na potrebu individualnog pristupa menopauzi i njezinim simptomima.

Dob ulaska u menopauzu

Prosječna životna dob ulaska u menopauzu je oko 51. godine. Međutim, oko 7,3 % žena ući će u menopauzu prijevremeno, između 40. i 45. godine života, dok će kod 1,9 % žena menopauza nastupiti čak prije 40. godine, što predstavlja značajan rizik za zdravlje zbog gubitka protektivnog učinka estrogena.

Simptomi menopauzalne tranzicije

Glavni pokazatelji početka menopauzalne tranzicije, osim promjena u menstrualnom ciklusu, uključuju i pojavu vazomotornih simptoma, koji se javljaju kod čak 80 % žena. Ostali česti simptomi su umor, promjene i poremećaji sna, promjene raspoloženja, vaginalna suhoća, bol tijekom spolnog odnosa i pad libida.

Hormonalne promjene i utjecaj na organizam

Tijekom menopauze u ženskom se tijelu odvijaju intenzivne promjene i na razini drugih organskih sustava, ponajprije zbog promjena u hormonalnom statusu i postupnog opadanja razine spolnih hormona. Mijenja se sastav tijela – raste udio potkožnog i visceralnog masnog tkiva, smanjuje se mišićna i koštana masa te raste rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Menopauza i rizik od kardiovaskularnih bolesti

Uz poznate rizične čimbenike za kardiovaskularne bolesti, poput povišenog krvnog tlaka, dislipidemije, dijabetesa, pretilosti, sjedilačkog načina života, pušenja i nepravilne prehrane, postoje snažni dokazi da perimenopauza, a osobito razdoblje nakon menopauze, dodatno povećavaju ukupni rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Menopauzalne karakteristike povezane s kardiovaskularnim rizikom

  • Dob nastupa menopauze – prijevremena menopauza, osobito ona prije 40. godine života, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti
  • Tip menopauze – obostrana adneksektomija prije 45. godine povećava rizik u odnosu na prirodni nastup menopauze
  • Menopauzalni simptomi – poput vazomotornih simptoma, poremećaja sna i depresije povezani su s povećanim kardiovaskularnim rizikom
  • Duljina menstrualnog ciklusa – kraći ciklusi (<26 dana) povezani su s bržim propadanjem jajnih stanica i povećanim rizikom
  • Pad razine estrogena – tijekom menopauzalne tranzicije povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti

Uloga estrogena i posljedice njegova gubitka

Jajnici su glavni izvor ženskih spolnih hormona. Estrogen ima pozitivan i zaštitni učinak na krvne žile i metabolički profil, djelujući:

  • antiaterogeno
  • protuupalno
  • antioksidativno
  • pozitivno na lipidni profil
  • povećava osjetljivost na inzulin
  • smanjuje abdominalno masno tkivo

Gubitkom estrogena tijekom menopauze nestaje njegov protektivni učinak, što aktivira upalne procese i oksidativni stres u endotelu krvnih žila. To posljedično dovodi do endotelne disfunkcije i koronarne ateroskleroze te povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Preporuke Američke udruge za prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Američka udruga za prevenciju kardiovaskularnih bolesti (ADA) prepoznala je menopauzu kao kritično razdoblje za žene te preporučuje provedbu preventivnih mjera kroz osam koraka:

  • uvođenje zdrave prehrane bogate nutrijentima
  • redovita tjelesna aktivnost
  • prestanak pušenja
  • regulacija tjelesne težine
  • kvalitetan san
  • smanjenje stresa
  • redovita kontrola krvnog tlaka
  • redovita kontrola šećera i kolesterola u krvi

Studije su pokazale da promjena životnog stila prema ovim načelima može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za čak 86 %.

Hormonska nadomjesna terapija i kardiovaskularni rizik

Hormonska nadomjesna terapija (HNL) najučinkovitiji je tretman za žene koje imaju izražene menopauzalne tegobe. Ne preporučuje se asimptomatskim ženama.

Važno je pravovremeno uvođenje terapije – HNL može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žena mlađih od 60 godina i unutar 10 godina od nastupa menopauze. Međutim, HNL se ne preporučuje kao primarna prevencija niti kod žena koje su već pretrpjele kardiovaskularne incidente.

Zaključak

  • Menopauza se najčešće javlja oko 50. godine, ali može nastupiti i ranije, prije 45., pa čak i prije 40. godine života
  • Rizik od kardiovaskularnih bolesti raste tijekom menopauzalne tranzicije, osobito nakon menopauze
  • Procjena kardiovaskularnog rizika u perimenopauzi i menopauzi ključna je za očuvanje zdravlja i kvalitete života
  • Promjene životnog stila – zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, prestanak pušenja, kvalitetan san i redukcija stresa – značajno smanjuju kardiovaskularni rizik
  • Pravovremeno uvođenje HNL može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žena sa simptomima menopauze