Dislipidemija – kada je dovoljno nisko?

Kolesterol se prenosi kroz krv, vezan za proteine, a kombinacija proteina i kolesterola naziva se lipoprotein. Postoje različite vrste kolesterola, na temelju onoga što lipoprotein nosi:

Lipoprotein niske gustoće (LDL) ili “loši” kolesterol, prenosi čestice kolesterola kroz tijelo. LDL kolesterol se nakuplja u stijenkama arterija, čineći ih tvrdim i uskim, a prema posljednjim saznanjima smatra se direktnim uzročnikom ateroskleroze i posljedično kardiovaskularnih bolesti.

Lipoprotein visoke gustoće (HDL). HDL ili “dobar” kolesterol vraća višak kolesterola natrag u jetru.

U lipidni profil spadaju i trigliceridi, vrsta masti koja se nakuplja u masnim stanicama, kao posljedica unosa više kalorija (ugljikohidrati, šećeri, alkohol..), nego što je potrebno organizmu, a visoka razina u krvi može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Uzrok povišenog kolesterola može biti posljedica genetskog naslijeđa (tzv. obiteljska hiperkolesterolemija), ali je češće rezultat nezdravog načina života.

Obiteljska hiperkolesterolemija se očituje u sprječavanju stanica jetre da učinkovito uklanjaju LDL kolesterol iz krvi ili uzrokuje da jetra proizvodi previše kolesterola.

Uzroci koji se mogu kontrolirati, poput neaktivnosti, pretilosti i nezdrave prehrane, doprinose povišenom ukupnom i „lošem“ (LDL) kolesterolu i sniženom „dobrom“ (HDL) kolesterolu.

Najznačajnija komplikacija povišenog kolesterola je razvoj ateroskleroze i sužavanja lumena arterija, smanjujući protok krvi, time potencijalno narušavajući funkciju organa, što se manifestira nizom simptoma:

Bol u prsima – ako su zahvaćene arterije koje opskrbljuju srce krvlju (koronarne arterije), javljaju se bolovi u prsima (angina), posebice u naporu, kad je srčanom mišiću potrebno više krvi (kisika).

Bol u nogama i/ili rukama – ako su zahvaćene arterije koje opskrbljuju mišiće npr. nogu, u naporu se može javljati bol ili nelagoda (klaudikacije), koja popušta u mirovanju.

Srčani udar (infarkt) – ako se plakovi u arterijama srca oštete ili puknu, na mjestu puknuća plaka može se stvoriti ugrušak krvi, koji blokira protok krvi kroz arteriju. Dio srčanog mišića, koji opskrbljiva pogođena arterija, ostaje bez kisika, uzrokujući srčani udar, a najčešći simptom je tupa, „stezajuća“ bol u sredini prsišta, koja se može širiti u donju čeljust i/ili u ramena i nadlaktice (češće lijevo).

Moždani udar – slično kao srčani udar, moždani udar nastaje kada krvni ugrušak blokira dotok krvi u određeni dio vašeg mozga, a najčešće se manifestira ispadom funkcije pojedinog dijela tijela.

Ovisno o ukupnom kardiovaskularnom riziku bolesnika, jasno su definirane maksimalne vrijednosti LDL kolesterola pa je tako za bolesnike s vrlo visokim KV rizikom preporučena vrijednost niža od 1,4 mmol/L, z one s visokim rizikom niža od 1,8 mmol/L. Za bolesnike s umjerenim KV rizikom preporučene vrijednosti LDL-c trebale bi biti niže od 2,6 mmol/L, dok je za populaciju s niskim KV rizikom poželjno da LDL bude niži od 3 mmol/L.

Najučinkovitiji i najpropisivaniji lijekovi za snižavanje kolesterola su statini. Dokazano je da ovi lijekovi imaju izvanredne učinke na snižavanje razine kolesterola i smanjuju rizik od nastanka srčanog ili moždanog udara. Statini djeluju na jetru, smanjujući proizvodnju kolesterola, a imaju i protuupalno djelovanje.

Ezetimib blokira ponovnu apsorpciju kolesterola te je opcija za pojedince koji ne podnose statine ili su imali ozbiljnu reakciju na njih. Ovaj lijek se može koristiti i u kombinaciji sa statinom, ako su razine kolesterola visoke unatoč upotrebi maksimalno podnošljivih doza samog statina.

Fibrati su klasa lijekova koji smanjuju razinu kolesterola, ali učinkovitiji su u snižavanju razine triglicerida.

Nova revolucionarna klasa lijekova koja se nazivaju PCSK9 inhibitori su posebno dizajnirana antitijela ili proteini koji stupaju u interakciju sa stanicama jetre, potičući apsorpciju i uništavanje kolesterola u krvi.