Ultrazvuk u praćenju napredovanja porođaja

Ultrazvuk se u posljednjih 40 godina pokazao vrijednim i korisnim oruđem u prenatalnoj dijagnostici abnormalnosti fetusa, fetalnih malformacija, procjeni fetalnog rasta i stanja ploda, kao i u procjeni i predviđanju prijevremenog porođaja te predviđanju rizika razvoja preeklampsije.

Današnja opstetrička praksa ulaže sve napore da izbjegne teške vaginalne porođaje. Cilj svakog opstetričara je porođaj zdravog novorođenčeta i zdrava majka. Klinička procjena i evaluacija danas je zlatni standard u vođenju porođaja. Tijekom porođaja, digitalnim vaginalnim pregledom procjenjuje se otvorenost cervikalnog ušća, namještaj i položaj glave u zdjelici. Pri unutarnjem pregledu prema položaju velike i male fontanele određuje se položaj glave ploda u zdjelici.

Netočnost kliničkog pregleda tijekom porođaja, u procjeni spuštanja glave u maloj zdjelici pokazano je u zanimljivom istraživanju Dupuis i suradnika koji su istraživali pouzdanost unutarnjeg digitalnog pregleda u procjeni položaja fetalne glave korištenjem porođajnog simulatora. Specijalisti opstetričari su neispravno odredili položaj glave u zdjelici u 36 – 88 % slučajeva, ovisno o trenutnom smještaju glave.

U zadnjih petnaest godina korištenje ultrazvuka u porođaju predmet je mnogih istraživanja. Ultrazvuk se u porođaju koristi za potvrdu vijabilnosti ploda, utvrđivanje stava ploda, za otkrivanje makrosomije ploda, lokalizaciju posteljice, određivanje stupnja fleksije glave ploda kod stava zatkom, pomoć pri porođaju drugog dvojka, kod krvarenja nakon porođaja, određivanju namještaja fetalne glave i dijagnozu zastoja porođaja, procjenu spuštanja glave ploda.

Za procjenu napredovanja porođaja i spuštanja glavice koriste se brojni ultrazvučni parametri progresije fetalne glave u porođaju, primjenjujući transabdominalni ili transperinealni 2D ili 3D ultrazvučni prikaz. Najčešće se koriste:

„Kut napredovanja“ glave fetusa (engl. angle of progression of the fetal head) procjenjuje se središnjim sagitalnim prikazom. Opisan je kao kut između linije koja prolazi kroz sredinu simfize i crte koja polazi od donjeg vrška simfize i prema vodećem dijelu glave ploda ili kao kut između simfize i tangente na fetalnu glavu.

„Smjer glave“ (engl. head direction) je kut između infrapubične linije zdjelice (crte okomite na duži promjer simfize stidne kosti polazi od donjeg ruba/granice simfize) i druge linije povučene okomito na najširi promjer fetalne glave.

„Razmak napredovanja“ (engl. progression distance)  definira se kao najmanja udaljenost između okomite linije koja prolazi donjim vrhom simfize (paralelna s glavnom osi ultrazvučne sonde) i vodećeg ruba fetalne glave.

„Udaljenost glava – perineum“ (engl. head perineum distance) – najkraća je udaljenost između perineuma i najdubljeg koštanog dijela predlažeće fetalne glave. Procjenjuje se poprečnim prikazom.

„Udaljenost glava – simfiza“ (engl. head – symphysis distance) udaljenost je između donjeg ruba simfize pubične kosti i najbliže točke glave ploda uzduž takozvane infrapubične linije (prolazi okomito na dugu os simfize pubične kosti).

Nedavno je učinjena studija i napravljen je ultrazvučni – sonopartogram. Autori su usporedili vaginalni digitalni pregled opstetričara s ultrazvučnim nalazom mjerenja otvaranja vrata maternice te spuštanja i rotaciju glave ploda, u prvom porođajnom dobu, terminskih jednoplodnih trudnoća (> 37 tjedana gestacije kod ušća otvorenog > 4 cm).

Ultrazvuk bi nam trebao pomoći u objektivizaciji unutarnjeg vaginalnog pregleda. Ultrazvuk se uključio u praćenje porođaja i pomaže porodničarima u poboljšanju procjene i olakšanju donošenja odluke o daljnjem vođenju porođaja. Pokazao se također korisnim u procjeni dužine vrata maternice i pomoći prije indukcije porođaja.

S obzirom na progresiju glave ploda tijekom porođaja, ultrazvuk daje važne informaciju o angažiranosti glave ploda, bez obzira na postojanje porođajne otekline ili postojanje značajne konfiguracije glave (preklapanja kostiju), isto tako omogućuje sigurnije i uspješnije izvođenje operativnog porođaja i pomaže u predikciji uspješnosti vaginalnog porođaja.

Svakako postoje nedostaci i slabosti pojednostavljenog pristupu jednog ultrazvučnog pregleda u porođaju i donošenja dugoročnih zaključaka predviđanja ishoda i načina završetka porođaja, osobito je važno da se ne smije zanemariti dinamika promjena u porođaju.

Za promicanje šire upotrebe ultrazvuka u porođaju, napose za procjenu spuštanja fetalne glave potrebni su uvjerljiviji i klinički primjenjivi podaci te razvoj manje složenih ultrazvučnih metoda. Uporaba ultrazvuka u rađaonici nije još postala rutina zbog nedostataka 24-satne dostupnost odgovarajućih ultrazvučnih aparata u rađaonici, dok je drugi razlog organizacijsko-edukacijske prirode: svi ultrazvučni eksperti nemaju dostatno opstetričko iskustvo, a velik broj opstertičara ne koristi se ultrazvučnom tehnologijom.