Uloga urologa u poboljšanju dužine i kvalitete života muškaraca. Zašto muškarci žive kraće?

Prema strogoj definiciji muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.
Spol muškarca određen je pri začeću prisustvom kromosoma X od majke i kromosoma Y od oca, a spolna diferencijacija muškog fetusa uglavnom je određena genom SRY na kromosomu Y. Spol se vrlo rano očituje u fenotipu ploda razvojem spolnih organa, prema čemu se određuje je li dijete rođeno kao dječak ili djevojčica. Hormoni koji stimuliraju proizvodnju androgena rezultiraju razvojem sekundarnih spolnih obilježja, čime razlike među muškarcima i ženama rastu. Također, tijekom ljudske povijesti tradicionalne rodne uloge često su definirale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti muškaraca.

Usprkos stereotipu o „jačem“ spolu, muškarci imaju nekoliko godina kraći životni vijek od žena. Prosječno trajanje života u Hrvatskoj je 78,6 godina (prema podacima za 2023.), dok je kod žena 81,7, a kod muškaraca 75,4 godine. Urologija, kao grana medicine koja se bavi bolestima urinarnog i reproduktivnog sustava, ima značajnu ulogu u unapređenju zdravlja muškaraca. Preventivni pregledi, rano otkrivanje malignih i benignih bolesti, liječenje seksualnih disfunkcija i edukacija o zdravim životnim navikama doprinose produženju životnog vijeka i poboljšanju kvalitete života kod muškaraca. Ovom prigodom osvrnut ćemo se na ključne aspekte uloge urologa u suvremenoj medicini i njihov doprinos poboljšanju muškog zdravlja i produljenju životnog vijeka.

Muškarci statistički imaju kraći životni vijek od žena, što se dijelom pripisuje manjoj sklonosti preventivnim pregledima i kasnom javljanju liječnicima. U tom kontekstu, urolozi imaju značajnu ulogu u očuvanju i unapređenju zdravlja kroz prevenciju, ranu dijagnostiku i liječenje bolesti urotrakta i muškog reproduktivnog sustava.

Osim kardiovaskularnih bolesti, i zloćudne bolesti predstavljaju vodeće uzroke morbiditeta i mortaliteta kod muškaraca te znatno skraćuju životni vijek. Upravo u prvih pet najčešćih sijela tumora kod muškaraca u Republici Hrvatskoj — uključujući incidenciju, mortalitet i trendove — tri pripadaju urogenitalnom sustavu. Podaci su skupljeni iz najnovijih izvora kao što su Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i European Cancer Information System (ECIS).

• U Hrvatskoj 2022. godine među muškarcima novo dijagnosticiranih slučajeva karcinoma, rak prostate zauzima ≈ 19 % slučajeva  oko 3000 novootkrivenih slučajeva i najčešći je tumor kod muškaraca
• Broj umrlih od raka prostate je 758 godišnje u Republici Hrvatskoj prema podacima za 2022. Godinu.
• Prema procjeni za 2022., Hrvatska ima incidenciju kod muškaraca oko 802 slučaja na 100 000 stanovnika (svi tumori kod muškaraca) – što je oko 17 % više od prosjeka EU-a.
• Mortalitet: Broj umrlih od raka prostate je 758 godišnje u Republici Hrvatskoj prema podacima za 2022. godinu, dakle među najvišima u EU.
• Trendovi: Općenito u Europi i Hrvatskoj primjećuje se blagi pad mortaliteta kod nekih tumora, ali rak prostate ostaje značajan javno-zdravstveni problem.

Upravo ova učestalost i smrtnost od raka prostate, kao i dokument Vijeća EU iz prosinca 2022. godine, potaklo je radnu skupinu Ministarstva zdravstva RH koje pokreće je pilot projekt s ciljem probira i ranog otkrivanja raka prostate. Ciljna skupina su muškarci u dobi 55 do 69 godina, a planirano je uključiti 10.000 muškaraca. Pilot faza programa provodi se na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Program se provoditi u suradnji liječnika obiteljske medicine, urologa, radiologa i patologa. Tercijarna obrada bolesnika (pregled urologa, mpMRI i prema potrebi biopsija prostate) provodi se u KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice.

Protokol probira uključuje inicijalno PSA (prostata specifični antigen) testiranje, nakon čega slijedi ponavljanje testiranja u slučaju da je ukupni PSA povišen te potom multiparametrijska magnetska rezonancija (mpMR) za muškarce s povišenim PSA. Ovisno o nalazu mpMR-a, bolesnici se upućuju na biopsiju prostate. Ovakav pristup stratificiran prema riziku ima za cilj smanjiti nepotrebne biopsije i prekomjerno dijagnosticiranje klinički neznačajnih karcinoma.

Protokol probira provodi se na sljedeći način:

1. Inicijalno PSA testiranjeu nadležnosti liječnika obiteljske medicine

• PSA <1,0 ng/mL ponovno testiranje nakon 5 godina
• PSA 1,0-2,9 ng/mL ponovno testiranje nakon1 do 3 godine
• PSA ≥3,0-4,0 ng/mL  ponovno testiranje nakon 6 do12 mjeseci
• Muškarci s PSA ≥4,0 ng/mL upućuju se na multiparametrijsku magnetsku rezonanciju (mpMR) ako je i ponovljeni ukupni PSA >4 ng/ml

2. Muškarci s negativnim mpMRI  naručuju se na daljnje praćenje
3. Muškarci sa sumnjivom lezijom na mpMR-u  upućuju se na ciljanu biopsiju prostate
4. Muškarci s negativnim nalazom mpMR-a i gustoćom PSA ≥0,15 ng/mL/cm3 upućuju se na sistemsku biopsiju
5. U slučaju pozitivnog nalaza biopsije i dokaza karcinoma prostate, bolesnik se prikazuje multidisciplinarnom timu koji definira daljnji plan liječenja
6. U slučaju negativnog nalaza biopsije upućuje se na daljnje praćenje

Odabir ove dobne skupine temelji se na incidenciji raka prostate koja značajno raste nakon 55. godine života, kao i na procjeni da je u toj dobi očekivano preživljenje dulje od 15 godina, što opravdava provođenje probira. Implementacija ovog programa predstavlja važan korak u unaprjeđenju skrbi za muškarce s rakom prostate u Hrvatskoj.

Očekuje se da će program doprinijeti ranijem otkrivanju klinički značajnih karcinoma, smanjenju smrtnosti i poboljšanju kvalitete života oboljelih.

Također, ovdje naglašavam ulogu urologa u dijagnostici i liječenju dva urološka sijela koja su među prvih pet najčešćih tumora u muškaraca.

• Prema podatku za 2022. godinu u Hrvatskoj – udio među muškarcima je oko 6 % svih novih dijagnoza raka, odnosni 891 novooboljeli muškarac
• Incidencija / mortalitet: Specifične brojke za smrtnost nisu standardno navedene u izvorima koje imamo, ali ovaj tip karcinoma je značajan u urološkoj praksi.
• Trendovi: Prema izvorima, potreban je bolji nadzor i rana dijagnostika — rizični faktori kao što su pušenje i izloženost kemikalijama su važni.

• Udio među muškarcima u Hrvatskoj za 2022. iznosi približno 4 %, odnosno 617 novootkrivenih tumora.
• Trendovi: Studija za Hrvatsku pokazuje da je incidencija karcinoma bubrega tijekom razdoblja 2001-2019 rasla s godišnjom promjenom (APC) od ~2,5 % kod muškaraca.
• Mortalitet: Nakon povećanja tijekom 2001-2014., mortalitet počinje opadati od ~2014. godine kod muškaraca (APC ~-2,8 %).

1. Prevencija i rano otkrivanje bolesti

Rano otkrivanje uroloških bolesti omogućava uspješnije liječenje i smanjuje mortalitet.

1.1. Rak prostate

Rak prostate je najčešći karcinom kod muškaraca starijih od 50 godina (3). Urološki pregled, PSA testiranje i digitorektalni pregled (DRE) omogućavaju otkrivanje bolesti u ranom stadijumu kada je stopa izlječenja visoka (4).

1.2. Benigna hiperplazija prostate (BHP)

BHP pogađa više od 50% muškaraca starijih od 60 godina i može dovesti do retencije urina i oštećenja bubrežne funkcije (5). Pravovremeno liječenje značajno smanjuje komplikacije i poboljšava kvalitetu života. Današnji mnogobrojni farmakološki pripravci, zatim minimalno invazivni zahvati omogućuju uspjeh u liječenju, što poboljšava kvalitetu života.

1.3. Ostala oboljenja

Urolozi imaju ključnu ulogu u ranom otkrivanju i liječenju karcinoma mokraćnog mjehura i bubrega, koji se često manifestuju nespecifičnim simptomima, poput hematurije (6).

2. Očuvanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja

Zdravlje muškog reproduktivnog sistema ima značajan uticaj na psihičko i fizičko zdravlje.
Urolog je uključen u dijagnostiku i terapiju erektilne disfunkcije, neplodnosti i hipogonadizma (7). Erektilna disfunkcija, osim što utiče na kvalitetu života, često je rani pokazatelj kardiovaskularnih bolesti (8).

3. Očuvanje funkcije urinarnog sistema

Održavanje funkcije urinarnog sistema od vitalnog je značaja za dugoročno zdravlje. Urolozi su neophodni dijagnostici i liječenju infekcija urinarnog trakta, kamenaca, striktura i inkontinencije (9). Pravovremena terapija sprječava razvoj kronične bubrežne insuficijencije, koja je povezana s povećanim rizikom mortaliteta (10).

4. Savjetodavna i edukativna uloga

Urolozi imaju važnu ulogu u edukaciji pacijenata o zdravom načinu života, pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i prestanku pušenja (11). Edukativni pristup doprinosi smanjenju rizika ne samo od uroloških, već i sistemskih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije (12).

5. Psihološki aspekt

Urološke tegobe, posebno one koje utiču na seksualnu funkciju, često uzrokuju psihološki stres, anksioznost i depresiju (13). Urolozi svojim savjetodavnim i empatičnim pristupom doprinose očuvanju mentalnog zdravlja i samopouzdanja pacijenata, što posredno poboljšava njihov kvalitetu života.

Uloga urologa u suvremenoj medicini predstavlja temelj specijalističkog liječenja.
Kroz prevenciju, rano otkrivanje bolesti, terapiju i edukaciju, urolog značajno doprinosi produženju životnog vijeka i očuvanju kvaliteta života muškaraca. Sistematski urološki pregledi i svijest o njihovom značaju treba da postanu sastavni dio preventivne zdravstvene zaštite muške populacije.