Sistemske posljedice celijakije

Posljednjih desetljeća celijakija zahvaća otprilike 1 % svjetskog stanovništva. Najpoznatiji simptomi povezani su s gastrointestinalnim traktom (proljev, gubitak tjelesne težine), međutim, poznato je da je celijakija sistemski poremećaj koji se može prezentirati različitim ekstraintestinalnim komplikacijama.

Smanjena mineralna gustoća kosti uočava se kod neliječene celijakije. Prema zadnjim podacima istraživanja, osteopenija se dijagnosticira  kod  4 % – 20 %  i osteoporoza kod 10 % – 50 % muškaraca i žena postmenopauzalnog razdoblja s celijakijom. U dječjoj dobi smanjena mineralna gustoća kosti uočava se kod 7 % – 16 % djece. Patofiziološki mehanizmi nastanka su malapsorpcija kalcija i vitamina D, inflamatorni medijatori i autoimunost. Kod bolesnika s celijakijom uočen je povećan rizik za frakturu u komparaciji s općom populacijom.

Većina studija pokazala je značajno poboljšanje mineralne gustoće kosti nakon jedne godine bezglutenske dijete. Trenutačne smjernice ne podržavaju rutinsku metodu probira za osteoporozu kod svih bolesnika s celijakijom. Kod novodijagnosticirane celijakije i osteoporoze preferiraju se intravenski bisfosfonati.

Neliječena celijakija utječe na hormonalnu ravnotežu u djetinjstvu te može dovesti do zakašnjelog puberteta i starije dobi pojave menarhe. Adultne žene imaju povećani rizik infertilnosti, rekurentnih spontanih pobačaja i komplikacija u trudnoći, kao i ranije menopauze. Studije su pokazale poboljšanje fertilnosti nakon uvođenja bezglutenske dijete, međutim te bolesnice česte odlaze na postupke asistirane reprodukcije in vitro fertilizacije. Također su češći nepovoljni ishodi trudnoća poput zaostajanja intrauterinog rasta ploda, mrtvorođenosti, prijevremenih poroda. Visoka razina autoantitijela za celijakiju povezana je s intrauterinom retardacijom rasta.

Kao i druge autoimune bolesti, celijakija može povećati rizik za kardiovaskularne bolesti zato što kronična upala akcelerira aterosklerozu. Rizik za koronarnu bolest srca i cerebrovaskularnu bolest  je srednji, međutim, mortalitet za kardiovaskularne događaje je povišen u odnosu na opću populaciju. Celijakija također može biti povezana s idiopatskom dilatacijskom kardiomiopatijom, iako su rezultati istraživanja proturječni. Bezglutenska dijeta ima blagotvoran učinak na debljinu intime karotidne arterije i lipidni profil. Paradoksalno, dijeta može povećati rizik kardiovaskularnih incidenata, zbog većeg udjela ugljikohidrata i masti u prehrani, međutim bezglutenska dijeta ipak ima više prednosti negoli nedostataka.

Celijakija se povezuje s češćim glavoboljama, neuropatijom i ataksijom, a neliječena celijakija uzrokuje kognitivno oštećenje. Daljnja istraživanja povezanosti celijakije i neuroloških bolesti potrebna su te učinkovitost bezglutenske dijete.

Povezanost celijakije i psihijatrijskih oboljenja izazovno je područje, jer klinički manifestna celijakija može utjecati na raspoloženje. Ipak bolesti poput depresije, anksioznosti i poremećaji hranjenja češće se uočavaju, makar kod neliječenih bolesnika s celijakijom.

Najpoznatija iznimno rijetka komplikacija refraktorne (bez odgovora na terapiju) celijakije je enteropatija – povezana s T-staničnim limfomom (skr. EATL), podtip non-Hodgkin limfoma, koji se javlja kod 0,1 % – 3,2 % svih oboljelih od celijakije. Također je prepoznat povećani rizik drugih podtipova non-Hodgkin limfoma i intestinalnog adenokarcinoma. Suprotno, uočen je smanjeni rizik karcinoma dojke. Posljednjih desetljeća, unaprjeđenja neinvazivne dijagnostike i metode probira rezultirala su ranim dijagnosticiranjem bolesti.

Također treba upamtiti da je celijakija povezana s autoimunim komorbiditetima i kromosomskim abnormalnostima, što povećava rizik za neke maligne bolesti.

Rana dijagnostika i bezglutenska dijeta mogu imati pozitivan učinak na sistemske komplikacije celijakije – smanjenu mineralnu gustoću kosti, neurološke simptome, maligne bolesti i hormonalnu neravnotežu.