Šećerna bolest tipa 2 se može spriječiti

Kronične nezarazne bolesti najčešći su uzrok smrti u svijetu i svakodnevno ugrožavaju živote milijunima ljudi globalno. Uloga liječnika nije samo dijagnosticirati bolest i propisati lijek do kraja života pacijenta, već spriječiti razvoj bolesti ako je to moguće, a upravo su kronične nezarazne bolesti najbolji primjer da se to može. Medicina životnog stila nova je paradigma u medicini zasnovana na dokazima, koja koristi terapijski pristup promjene životnih navika, poput korištenja pretežno cjelovitih namirnica, prehrane koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla, redovite tjelesne aktivnosti, adekvatnog sna, upravljanje stresom, izbjegavanje upotrebe rizičnih supstanci i drugih modaliteta koji izazivaju ovisnost, sve kako bi se kronične nezarazne bolesti spriječile, liječile, a nerijetko i izliječile.

U svakodnevnom radu bez problema prihvaćamo rezultate provedenih studija kada je u pitanju učinkovitost lijekova na ishode kroničnih nezaraznih bolesti i tada govorimo o medicini temeljenoj na dokazima. A nekako ispod radara nam prolaze studije o utjecaju promjena životnih navika na ishode, odnosno pojavnost kroničnih nezaraznih bolesti koje su fascinantne i provedene na respektabilnom broju sudionika. U nastavku teksta je izdvojeno samo nekoliko najzanimljivijih studija i njihovi zaključci.

Cilj ove studije bio je pokazati smanjenje relativnog rizika od razvoja glavnih kroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti KVB, šećerna bolest i karcinom povezano s 4 čimbenika zdravog načina života među odraslim Nijemcima. Korišteni su podatci od 23 153 njemačka sudionika EPIC-Potsdam studije (European Prospective Investigation Into Cancer and Nutrition–Potsdam Study) u dobi od 35 do 65 godina kroz 7,8 godina. Četiri čimbenika koja su se promatrala su: nepušenje, ITM<30, ≥3,5 sata/tjedan tjelesne aktivnosti, zdrava prehrana (voće, povrće, cjelovite žitarice, malo mesa).
Studija je pokazala da se pridržavanjem 4 jednostavna čimbenika zdravog načina života može snažno utjecati na prevenciju kroničnih bolesti kao što su KVB, šećerna bolest i karcinom. Pokazali su da je svaki čimbenik životnog stila povezan sa smanjenjem rizika i da je smanjenje rizika uslijed kombinacije čimbenika slijedilo multiplikativni model. Najveći utjecaj 4 čimbenika zdravog načina života bio je na pojavnost šećerne bolesti. U usporedbi sa sudionicima bez zdravih čimbenika, oni sa sva 4 zdrava čimbenika imali su najveće smanjenje od 93% (95% CI, 88% do 95%) za šećernu bolest (P vrijednost za linearni trend <0,001),potom
81% (95% CI, 47% do 93%) za infarkt miokarda (P vrijednost za linearni trend < 0,001),
50% (95% CI, -18% do 79%) za moždani udar (P vrijednost za linearni trend <0.054), i
36% (95% CI, 5% do 57%) za karcinom (P vrijednost za linearni trend <0.001).

Ovo je prospektivna multikohortna studija, koja je uključivala 12 europskih studija u sklopu konzorcija Individual-Participant-Data Meta-analiza in Working Populations Consortium. Uključeno je 116 043 osoba bez većih nezaraznih bolesti na početku studije. Prosjek praćenja je bio 12,5 godina, a promatrani ishodi su: šećerna bolest tip 2, KVB, karcinom, astma i KOPB. Od 16 različitih proučavanih profila životnih stilova, 4 koja su povezana s najvećim brojem godina života bez bolesti uključivala su indeks tjelesne mase (ITM niži od 25 kg/m²) i najmanje 2 od 3 čimbenika: nikad ne pušiti, tjelesna aktivnost i umjerena konzumacija alkohola.

Usporedba najboljeg rezultata životnog stila s najgorim rezultatom životnog stila povezana je s 9,9 (95% CI 6,7-13,1) dodatnih godina bez kroničnih bolesti u muškaraca i 9,4 (95% CI 5,4-13,3) dodatnih godina u žena.
Rezultati ove studije upućuju na dosljednu povezanost većeg broja čimbenika zdravog načina života s brojem godina bez bolesti i kod muškaraca i kod žena, te u svim socioekonomskim slojevima, a posebno kod ITM nižeg od 25 kg/m². Ovi rezultati mogu biti korisni za javnozdravstvene preventivne akcije i dokaz za podržavanje zdravih životnih navika u svakodnevnom životu.

Tri velike intervencijske studije su pokazale da se promjenama životnih navika može smanjiti konverzija predijabetesa u šećernu bolest tip 2 za 39% u Da Qing Diabetes Prevention Outcome Study, za 43% u Finnish Diabetes Prevention Study i za 27 % u najvećoj U.S. Diabetes Prevention Program Outcomes Study (DPPOS) nakon 15 godine praćenja više od 2000 ispitanika.

Ovi rezultati podupiru i jačaju dokaze o prednostima intervencije u stilu života i sugeriraju da bi ako se naširoko primjenjuju, intervencije u načinu života kod osoba s oštećenom tolerancijom glukoze pomogle u suzbijanju globalne epidemije šećerne bolesti i njezinih posljedica.

Na kraju možemo zaključiti da su nezarazne bolesti preventabilne kroz učinkovite intervencije koje ciljaju rizične čimbenike: pušenje, nezdravu prehranu, tjelesnu neaktivnost i prekomjerno konzumiranje alkohola. Kad bi se ovi čimbenici uklonili, oko 75% KVB i šećerne bolesti tipa 2 bi bilo spriječeno.