Tonzilektomija

Tonzilektomija je najčešći operacijski  zahvat u dječjoj dobi, uključujući sve kirurške struke. Naizgled, nezahtjevan kirurški postupak  postaje problematičan zbog  poslijeoperacijskog pobola, što uključuje jaku poslijeoperacijsku bol, mogućnost ranog  krvarenje i otežano gutanje. Za razliku od drugih kirurških zahvata, rana nakon tonzilektomije ostaje otvorena što daje mogućnost nastanka poslijeoperacijske infekcije s posljedičnim kasnim krvarenjem. Napredak tehnologije omogućio je razvoj brojnih tehnika i instrumenata u svrhu smanjenja poslijetonzilektomijskog pobola kako bi se stvorili uvjeti za sigurno, netraumatsko i beskrvno uklanjanje tonzila koje mora biti jednostavno za svakog kirurga, a sve s ciljem što lakšeg oporavka tonzilektomiranog bolesnika.

Radiofrekvencijska ablacija ili koblacija

Posljednjih  godina u Hrvatskoj se uvode nove tehnike operiranja tonzila, a jedna od njih je radiofrekvencijska ablacija ili koblacija koja se temelji na razdvajanju tkivnih molekula, a ne na njihovu isparavanju, kao što je to kod koagulacije gdje postoji izravan kontakt aktivne elektrode i tkiva pri čemu se stvaraju temperature između 400 – 600 C°. Kod koblacije se razvija temperatura od 60 do 70°C  što značajno smanjuje oštećenja okolnog tkiva. Kod koblacije između operacijskog nastavka i tkiva postoji prostor ispunjen fiziološkom otopinom, u kojem dolazi do  disocijacije iona koji su odgovorni za destrukciju intercelularnih veza u tkivima. Primjena radiofrekvencijske bipolarne električne energije (100 kHz) kroz vodljivi sloj tekućine rezultira stvaranjem tzv. plazma sloja natrijevih iona.

Natrijevi ioni iz plazma  sloja u tkivu dovode do pucanja molekularnih veza i raspadanja molekula u manje spojeve (ugljikohidrati, oksidi) koji nisu štetni. Zahvaljujući relativno niskim temperaturama koje se pri tom razvijaju, termičko oštećenje okolnih tkiva je  minimalno, čemu pridonosi i stalna irigacija operacijskog polja hladnom fiziološkom otopinom. Istraživanja razlike tog načina operiranja i klasične tonzilektomije pratila su nekoliko parametara: vrijeme trajanja operacije, intraoperativno krvarenje, postoperativnu bol te vrijeme koje je potrebno za započinjanje normalnog hranjenja i svakodnevnih aktivnosti. Istraživanja su potvrdila statistički kraće vrijeme operacije, manje intraoperativno krvarenje te ranije započinjanje normalnog hranjenja i normalnih aktivnosti. Razlika postoperacijskog krvarenje nije bilo značajnija između obje grupe. Kako su sva istraživanja rađena na relativno manjem broju bolesnika zaključeno je da bi ih trebalo ponoviti na većem broju operiranih (1,2). Godine 2017., započeli smo, na ORL odjelu OB Bjelovar, operiranje tonzila pomoću radiofrekvencijske koblacije. Do sad smo tom tehnikom operirali 221 pacijenta, uglavnom djecu između 3 – 5 godina starosti. Trajanja operacije bilo je od 10 do 25 minuta i nije se bitnije razlikovalo od klasične tonzilektomije. Za koblacijsku tonzilektomiju potreban je manji broj instrumenata, jer sam nastavak ima mogućnost rezanja, koagulacije i aspiracije (slika 1). Ono što smo uočili kao prednost je značajno manje intraoperacijsko krvarenje i kontrolno slabiju lokalnu reakciju operiranog tkiva (slika 2). Budući da je riječ o operiranoj djeci, u dobi od 3 do 5 godina, egzaktne podatke o bolnosti i oporavku teško je objektivno potvrditi jer su uglavnom dobiveni heteroanamestički.

Slika 1. Instrumentarij za „koblacijsku tonzilektomiju“, strelica pokazuje nastavak za koblaciju koji istovremeno „reže, koagulira i aspirira“
Slika 2. Strelica pokazuje „suho“ operacijsko polje.

Rezultati koblacijskih operacija na Otorinolaringološkom odjelu OB Bjelovar

Godišnje se na Otorinolaringološkom odjelu OB Bjelovar napravi između 200  – 250 tonzilektomija. Broj koblacijskih operacija kretao se od 11 zahvata 2017. godine, 2018. – 50, 2019. –  56, 2020. – 20, 2021. –21 te do 12 mjeseca 2022. godine 54 operacije. Na osnovi našega iskustva prednosti koblacijske tehnike su vidljive u manjem intraoperacijskom gubitku krvi i manjoj lokalnoj reakciji tkiva. Samo trajanje zahvata nije se bitnije promijenilo u odnosu na klasičnu operaciju kao ni kasno postoperacijsko krvarenje. Postoperacijska bol prema kazivanju medicinskih sestara i roditelja također se doima manja kao i započinjanje uzimanja hrane na usta. Na osnovi navedenog koblacijsku tonzilektomiju možemo preporučiti za manju djecu, od 3 do 5 godina starosti.

Reference
  1. Omrani M,Barati B, Omidifar N,Okhovvar AR at al.Coblation versus traditional tonzillectomy:A double blind randomized controlled trial. J Res Med Sci 2012;17:45-50.
  2. Timms MS, Temple RH.Coblation tonzillectomy: a double blind randomized controlled study. J Laryngol Otol 2002;116:450-2.