“Periferna Vaskularna Bolest: Koraci do boljeg zdravlja”

1. Koji čimbenik rizika ima najveći utjecaj na razvoj bolesti perifernih arterija (BPA)?

2. Koja je preporučena inicijalna dijagnostička metoda za sumnju na BPA u ordinaciji obiteljske medicine?

3. Kod kojih se pacijenata preporučuje rutinski probir na BPA, neovisno o simptomima?

4. Koji simptom najčešće upućuje na intermitentnu klaudikaciju kod BPA?

5. Koji znak na fizikalnom pregledu upućuje na značajno smanjeni dotok krvi distalno?

6. Kritična ishemija uda (CLI) NE uključuje koji od sljedećih simptoma?

7. Koja je preporučena antitrombocitna terapija za asimptomatske bolesnike s dokumentiranom BPA bez vaskularnih događaja?

8. Što upućuje na neurogenu, a ne vaskularnu klaudikaciju kod spinalne stenoze?

9. Što najviše pridonosi višim stopama amputacija u srednjoistočnoj Europi, uključujući Hrvatsku?

10. Koja je ciljana vrijednost LDL-kolesterola u bolesnika s BPA prema europskim smjernicama?

11. Kojom mjerom liječnici obiteljske medicine mogu najučinkovitije smanjiti rizik razvoja periferne arterijske bolesti (PAB)?

12. Je li pedobrahijalni index preporučena prva dijagnostička metoda za periferne arterijske bolesti (PAB)?

13. Pacijent s perifernom arterijskom bolešću dolazi na kontrolu. Laboratorij pokazuje LDL kolesterol 1,6 mmol/L. Prema smjernicama, je li postignuta ciljana vrijednost LDL-a?

14. Koji se lijek ne preporučuje bolesnicima sa zatajivanjem srca?

15. Uloga rivaroksabana u dozi 2x 2,5 mg u PAB je:

16. Prva linija liječenja intermitentnih klaudikacija:

17. Koja je najčešća komplikacija PAB-a koja može rezultirati amputacijom?

18. Poželjna inicijalna antihipertenzivna terapija u PAB:

19. Bolesnici s PAB imaju povećan rizik za:

20. Koja od navedenih opcija NIJE preporučena u liječenju PAB-a?

21. Koja od navedenih tvrdnji za perifernu arterijsku bolest je točna?

22. S kojim bolestima PAB često korelira?

23. Koji su čimbenici rizika za PAB?

24. Koja od navedenih tvrdnji nije točna za asimptomatske bolesnike?

25. Koje su osnovne dijagnostičke metode?

26. Što liječnik obiteljske medicine može učiniti za bolesnika sa simptomatskom PAB?

27. Kod fizikalnog pregleda bolesnika sa suspektnom PAB je potrebno:

28. Koje lijekove inicijalno nije potrebno dati bolesniku s asimptomatskom PAB?

29. Koje bolesti i stanja mogu oponašati PAB?

30. Kada bolesnika uputiti vaskularnom kirurgu?

31. U bolesnika s PAB-om naglašena je važnost holističkog multidisciplinarnog pristupa, koji uključuje dijagnozu, liječenje, praćenje i prevenciju.

32. Liječenje periferne arterijske bolesti uključuje:

33. Na koje od nabrojanih rizičnih čimbenika za PAB se ne može utjecati?

34. Na koje od nabrojanih rizičnih čimbenika za PAB se može utjecati?  

35. U bolesnika s aneurizmom abdominalne aorte (AAA) najvažniji čimbenici rizika su:

36. LDL kolesterol vodeći je čimbenik u nastanku aterosklerotske bolesti, uz šećernu bolest i izloženost duhanskom dimu, a svaki od navedenih rizik od nastanka PAB-a povećava:

37. Fizikalni pregled bolesnika s PAB-om uključuje: palpaciju perifernih pulseva, auskultaciju femoralnog, karotidnog i abdominalnog područja i auskultaciju srca te pregled nogu i stopala.

38. U sklopu laboratorijske obrade važno je odrediti kompletnu krvnu sliku, C-reaktivni protein (CRP), lipidogram, uključujući i Lp(a), glikemiju natašte i HbA1c, renalnu i jetrenu funkciju, elektrolite i koagulacijske parametre.

39. Polivaskularna bolest definira se kao prisutnost simptomatske ateroskleroze u dvama ili više vaskularnih područja i česta je u bolesnika s aterosklerotskom bolesti.

40. Pacijenti s PAB-om i hipertenzijom imaju visok kardio-vaskularni (KV) rizik te se¸preporučuju antihipertenzivni lijekovi. Antihipertenzivni lijekovi prve linije liječenja su: