Ljepota kroz povijest

Zašto ljudi od pamtivijeka tragaju za ljepotom i dive se lijepom? Kako su odlučili što je lijepo? Nitko ne može točno reći zašto nam je netko lijep, a netko nije. Jednoj osobi simetrija je ideal kojem teži, drugoj je pak nesavršenstvo to što osobu čini lijepom i jedinstvenom. Je li važnije biti lijep prema nekom određenom predlošku i prilagoditi se njemu ili je iskonski izgled bez intervencija ono čemu trebamo težiti? Sve su to pitanja na koje je teško naći univerzalni odgovor.

Povijest, pa i svakodnevan život nam pokazuju da je ljepota oduvijek bila važna. Kroz čitavu povijest umjetnost slavi idealnu ljepotu. Ni kozmetička industrija nije suvremeni izum. Najstariji arheološki dokazi uporabe kozmetike pronađeni su u Egiptu i potječu iz razdoblja oko 4000 godina pr. Kr.

Ljepota i ukrašavanje žena opisuje se i u Bibliji, u Starom Zavjetu. A sama riječ “kozmetika” dolazi od grčke riječi kosmetikos, što znači „vješt u ukrašavanju”.

Dugo se vremena smatralo da su standardi ljepote kulturalno determinirani, što bi značilo da će različiti ljudi, s različitim životnim iskustvima, u različitim kulturama steći različite standarde ljepote. Međutim, dvije su skupine nalaza dovele u pitanje ovu uobičajenu pretpostavku. Istraživanja su pokazala da se standardi ljepote javljaju vrlo rano u životu i da su međukulturalno univerzalni.

No, što je to ljepota iz vizure evolucijske psihologije? Jesu li standardi ljepote kulturalno determinirani, što bi značilo da će različiti ljudi, s različitim životnim iskustvima, u različitim kulturama steći različite standarde ljepote? Ili je ljepota je u očima promatrača?

U kojoj čovjekovoj dobi se, uopće, javljaju standardi ljepote? Jesu li oni urođeni ili su naučeni socijalizacijom?

Evolucijska psihologija smatra da ljepota nije kulturalni konstrukt te da poimanje ljepote nije naučeno, već predstavlja biološku adaptaciju, dio univerzalne ljudske prirode.

Odnosno, preferencije za neke osobine tjelesnog izgleda odražavaju adaptacije nastale u svrhu odabira partnera budući da signaliziraju određene aspekte kvalitete potencijalnog partnera. Ti integrirani setovi adaptacija, ne nužno na svjesnoj razini, organiziraju i vode reproduktivna nastojanja pojedinca. Odnosno, pojedinci posjeduju neke osobine koje ih čine privlačnim pripadnicima suprotnog spola i time im daju prednost pri odabiru partnera. Tako na primjer, postoji nekoliko signala ženske reproduktivne vrijednosti, a spolni je odabir favorizirao one muškarce koji su točno procjenjivali te signale. Jedna od najbolje međukulturalno dokumentiranih spolnih razlika je ona da muškarci pri odabiru partnerice pridaju znatno veću važnost tjelesnom izgledu i to bez iznimke u 37 proučavanih kultura. Kada je u pitanju stanje kože, ono može biti pouzdan signal ženine dobi, zdravlja i plodnosti te je besprijekorna koža jedna od najuniverzalnije preferiranih ženskih osobina. Isto tako, dužina i kvaliteta ženske kose može također biti signal mladosti i zdravlja.

No, ne smijemo zanemariti da je u današnjem, suvremenom svijetu ljepota ipak potpomognuta napretkom. Brz znanstveni napredak u medicini, biologiji, kemiji i industriji omogućio je nove proizvode i načine uljepšavanja/popravljanja ljudskog tijela. Upravo je medicina dala mogućnost mijenjanja tijela na način na koji kozmetika nije mogla. Mogućnost tjelesne promjene je jedno od najvećih čuda u povijesti estetike. Konačno, mogli bismo reći da živimo u vremenu u kojem postoji više ideala ljepote nego ikad, a suvremena medicina gotovo da ih sve može doseći.