Psorijaza vlasišta

Psorijaza je imunološki uvjetovana, kronično recidivirajuća upalna bolest kože.
Udružena je s mnogim komorbiditetima kao što su hipertenzija, dijabetes i kardiovaskularne bolesti te nadilazi upalu izraženu na koži.
Od psorijaze boluje oko 2 do 3% svjetskog stanovništva. U Hrvatskoj je psorijaza i javnozdravstveni problem, budući da od nje boluje 1,6% stanovnika, odnosno brojimo oko 80 000 oboljelih.
Psorijaza pacijentima narušava kvalitetu života, donosi im fizički i psihički značajan teret te utječe na radnu sposobnost, obiteljski i društveni život.

Najčešći oblik psorijaze, koji se pojavljuje u 80% oboljelih, kronična je stacionarna psorijaza – psoriasis vulgaris. Taj oblik psorijaze obilježavaju infiltrirana, oštro ograničena crvenkasto-ljuskava žarišta, veličine kovanog novca ili veća. Promjene mogu zahvatiti čitavu kožu. Predilekcijska mjesta obično su laktovi, koljena i vlasište, a često nalazimo promjene i na noktima, u vidu uljnih mrlja te sitnih udubina na površini nokatne ploče.
Nešto rjeđi oblik je pustulozna psorijaza – psoriasis pustulosa, koju karakterizira pojava mnoštva sterilnih pustula, odnosno mjehurića ispunjenih gnojem. Pustulozna psorijaza može biti lokalizirana ili generalizirana.
Postoje i tzv. posebne lokalizacije psorijaze kao što su: psorijaza vlasišta, psorijaza lica, psorijaza intertriginoznih predjela, psorijaza genitalne regije, psorijaza dlanova i stopala te psorijaza noktiju.

Psorijaza vlasišta (psoriasis capilliti) posebna je lokalizacija psorijaze, ali i dio kliničke slike u 80% bolesnika s vulgarnom psorijazom.
Očituje se oštro ograničenim, često jako infiltriranim eritematoskvamoznim žarištima. Promjene se često šire do ruba čela, retroaurikularno i na gornji dio vrata. Pacijenti se žale na svrbež, a ponekad i bolnost vlasišta.

Psorijazu vlasišta često je vrlo teško razlikovati od seborejičnog dermatitisa, osobito kad nema psorijatičnih promjena na drugim predjelima kože. Opadanje kose nije uobičajeno za psorijazu, ali može se javiti kod jakog ljuštenja vlasišta u eritrodermijskoj i pustuloznoj psorijazi.
Pacijenti često imaju poteškoća pri nanošenju lokalne terapije (nepristupačnost promjenama kod guste, duge kose) te su često nezadovoljni lokalnom terapijom (dojam nečistog vlasišta nakon aplikacije pripravka).

Lokalna terapija uvijek mora biti osnova u liječenju psorijaze. Njega kože emolijensima ne smije biti zanemarena ni kada je ordinirana sistemska terapija.
Od davnina je poznat blagotvoran učinak maslinova ulja na psorijazu. Danas postoje „moderne formulacije“, kreme i emulzije temeljene na snažnim fenolnim spojevima – hidroksitirozolu i oleuropeinu – iz lista i ploda masline (Olea europaea). Navedene formulacije osiguravaju antioksidativnu zaštitu i protuupalni učinak.
Keratolitici se primjenjuju za uklanjanje ljusaka. Uobičajena je primjena 3 do 5% salicilne kiseline u maslinovu ulju. Zbog mogućnosti resorpcije, s oprezom se primjenjuje u dječjoj dobi.

Lokalni kortikosteroidi ostaju glavni oslonac u liječenju psorijaze vlasišta. Imaju protuupalno djelovanje, dokazanu učinkovitost i sigurnost ukoliko se primjenjuju pod liječničkim nadzorom. U fazama pogoršanja preporučuje se kratkotrajna primjena kortikosteroidnih pripravaka srednje i veće jakosti. Lokalni kortikosteroidi učinkovitiji su kao monoterapija nego lokalni analozi vitamina D. Forma gela, otopine, spreja i šampona najprikladnija je za predio vlasišta.

Od lokalnih kortikosteroida potrebno je istaknuti i klobetazolpropionat u formi šampona. Klobetazolpropionat je klasificiran kao vrlo jak kortikosteroid. Primjenjuje se na suho vlasište, ostavlja 15 minuta bez pokrivanja, a zatim ispire vodom. Trajanje liječenja obično je 4 tjedna. Dokazano smanjuje crvenilo i svrbež. Prednost klobetazolpropionatnog šampona jest što se ispire i kosu ostavlja čistom.

Analogi vitamina D3 također se koriste u lokalnoj terapiji psorijaze. Poboljšanje obično nastupa nakon 2 tjedna, a zbog moguće iritacije i jače djelotvornosti obično se kombiniraju s kortikosteroidima.
Fototerapija je također terapija izbora kad govorimo o psorijazi vlasišta. Danas postoje i tzv. UVB broad band fiber-optic četke koje dovode do regresije promjena bez nuspojava kao što su opekline i pečenje vlasišta.

Ukoliko gore navedena topička terapija ne dovodi do regresije promjena, iako se radi o posebnoj lokalizaciji psorijaze, odnosno psorijazi vlasišta, valja razmotriti i uvođenje sustavne terapije (metotreksat, ciklosporin, acitretin, biološki lijekovi).

Liječenje psorijaze vlasišta izazovno je za pacijenta i liječnika.
S obzirom na to da se radi o kronično recidivirajućoj bolesti, a danas postoje brojne terapijske opcije, potrebno je prema težini i tijeku kliničke slike, u interesu pacijenta, odabrati najprikladniju terapijsku opciju.